Antonín Dvořák RUSALKA

RUSALKA

Autorski tim

Dirigent

Srba Dinić

Redateljica

Caterina Panti Liberovici

Scenografkinja

Lara Cannito

Kostimografkinja

Alessandra Garanzini

Oblikovateljica svjetla

Chiara Lussignoli

Koreografkinja

Silvia Gatti

Zborovođa

Luka Vukšić

Asistent dirigenta

Andrej Vesel

Ansambl predstave

Princ

Tomislav Mužek, Stjepan Franetović, Domagoj Dorotić

Rusalka

Valentina Fijačko Kobić, Josipa Lončar

Vodnik

Luciano Batinić, Jin Youngkug, Toni Nežić (cover)

Ježibaba, vještica

Dubravka Šeparović Mušović, Martina Mikelić

Strana kneginja

Sofija Petrović, Marta Musap

Lovac

Ladislav Vrgoč, Josip Švagelj

Lugar

Ivo Gamulin, Lovre Gujinović

Kuhar

Josipa Gvozdanić, Petra Cik

Prva vila

Gabriela Hrženjak, Marija Ticl, Petra Cik

Druga vila

Mia Domaćina, Marija Lešaja

Treća vila

Margareta Matišić, Iva Krušić

ORKESTAR I ZBOR OPERE HRVATSKOGA NARODNOG KAZALIŠTA U ZAGREBU

Inspicijentice

Aleksandra Ćorluka, Zrinka Petrušanec

Šaptačica

Marija Dražančić

Koncertne majstorice

Mojca Ramušćak, Vlatka Peljhan k.g.

Voditelj studija opernih uloga

Darijan Ivezić

Voditeljica korepetitora

Nina Cossetto

Korepetitorice

Helena Borović, Hui Won Lee

Dirigent SRBA DINIĆ
Redatelj CATERINA PANTI LIBEROVICI

Više od svega na svijetu vodena nimfa Rusalka žudi postati ljudskim bićem kako bi osvojila srce mladoga Kneza. Međutim, ta želja ima i svoju cijenu i dovodi malu nimfu pred pitanje − je li san vrijedan najveće žrtve? Ako Rusalka postane ljudsko biće izgubit će dar govora, a ako Knez prezre njezinu ljubav, oboje će biti zauvijek prokleti.

Rusalka je najpoznatija opera češkog romantičara Antonína Dvořáka, skladana na bajkoviti libreto Jaroslava Kvapila. Legende o rusalkama, riječnim duhovima, odnosno nedobrohotnim vodenim djevojkama iz slavenske mitologije, u svojim su bajkama zapisali Dvořákovi suvremenici, poznati češki pisci Karel Jaromír Erben i Božena Němcová. Sam libreto svoje nadahnuće vuče iz bajke o Maloj sireni Hansa Christiana Andersena čija je radnja u glavnim crtama identična onoj u Dvořakovoj operi, ali i iz pripovijetke o Undini njemačkog pjesnika Friedricha de la Motte Fouquéa i simbolističke drame Potonulo zvono Gerharta Hauptmanna. Snoviti ugođaj ove »tužne, moderne bajke«, kako ju je opisao sam libretist, nadahnuo je Dvořáka na skladanje poetične i senzualne impresionističke glazbe prepune melodijske imaginacije i vrsne orkestracije, poput sugestivnog izraza igre valova i odsjaja mjesečine na površini jezera. U Dvořákovoj Rusalki, u primjeni lajtmotiva, čujni su i odjeci vagnerizma, ali i skladateljevo umijeće kontrastiranja. Dvořák posve različitim izražajnim sredstvima prikazuje dva suprotstavljena svijeta, onaj vilinski i onaj ljudski, a jedinstvenim melodijskim linijama postiže začudan kontrast između eterične Rusalke i strastvene Kneginje. Na taj način Dvořák podcrtava tezu iz Kvapilova libreta o nemogućnosti spajanja dvaju svjetova i sudbini pojedinca koji, zbog izlaska iz svoga svijeta, biva izbačen iz obaju.

Premijera Rusalke odigrat će se točno 99 godina nakon posljednje zagrebačke premijere te opere koja će nakon Drugoga svjetskog rata trajno nestati s repertoara zagrebačke opere. Režiju Dvořákove opere-bajke potpisat će talijanska operna redateljica Caterina Panti Liberovici, a za dirigentskim će se pultom naći Srba Dinić.

Opera