Opera Rigoletto Giuseppea Verdija, praizvedena 1851. u venecijanskom kazalištu La Fenice, jedna je od najizvođenijih opera toga talijanskog skladatelja.
Za sadržaj opere Verdi se nadahnuo dramom Kralj se zabavlja (Le roi s’amuse) francuskog pisca Viktora Hugoa. Lik dvorske lude privukao je Verdija koji će ga učiniti protagonistom opere. O samoj drami Verdi govori: Možda će to biti najveća drama modernoga teatra, a protagonist je karakter dostojan Shakespearea.
Za libreto se obratio svome vjernom libretistu Francescu Mariji Piaveu s kojim je već više puta surađivao, no austrijskoj cenzuri siže je bio odvratno amoralan, opscen i trivijalan. Ujedno, bilo je nemoguće odobriti operu u kojoj je glavni lik kralj, stoga Verdi smješta radnju na razvratni dvor vojvode od Mantove, a glavni lik, ali i naslov opere postaje dvorska luda kojoj daje ime Rigoletto, prema francuskoj riječi rigoler (glasno se smijati, izrugivati se).
U toj slavnoj operi, jedna arija postala je popularnom od prve izvedbe, a to je arija koju pjeva nemoralni vojvoda: La donna é mobile (Žena je varljiva). Ljubavna tragedija Rigolettove jedinice Gilde okosnica je ovog remek-djela operne umjetnosti, koje se nakon više od petnaest godina ponovno izvodi na sceni Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Maestro Pier Giorgio Morandi je dirigent dok je redatelj Pier Francesco Maestrini.
