Dirigent: MARCELLO MOTTADELLI, JOSIP ŠEGO
Redatelj: ARNAUD BERNARD
Vječno aktualna Bizetova opera o ljubavi i slobodi vrlo je dobro poznata i onima koji nisu uobičajena operna publika ponajviše zbog strastvene ljubavne priče, blistavo napisanih arija i prizora koji suptilno citiraju španjolski folklor. Djelo je nastalo prema istoimenoj, ne osobito prihvaćenoj, pripovijetki Prospera Mériméea temeljenoj na istinitoj dramatičnoj i romantičnoj priči s primjesama surova realizma, o ljubavnome trokutu Ciganke Carmen, vojnika Don Josea i toreoadora Escamilla. Likovi u kojima su oslikane tajnovite dubine ljudske psihe, eros kakav su osjećali stari; zavodljiv, razigran, zajedljiv, demonski, neobuzdan ( F. Nietzsche) i fatalna strast među njima pokreću dramsku radnju, vodeći je ka neminovnom tragičnom završetku. Iako je opera na praizvedbi 3. ožujka 1875. u Parizu doživjela fijasko, daljnji put Bizetove Carmen, za koju su libreto napisali H. Meilhac i L. Halévy, bio je vrtoglav uspon djela do svjetske slave, da bi je danas gotovo svi smatrali vrhuncem opernoga stvaralaštva. Latinski prijevod imena naslovne junakinje znači pjesma, odnosno začarana pjesma ili proročanski izraz koja briše granice između svjetova; pjesmom između teksta i glazbe, začaranom poemom između stvarnosti i fantazije, proročanstvom granice epoha. Našavši svoj put do najširih slojeva publike, opera je postala apsolutnim bestsellerom i neizostavnim dijelom repertoara svake operne kuće. U svijetu, Carmen je izvođena više i češće od svih ostalih opernih naslova, a pojedine arije poput habanere, seguidille ili toreadorove arije moguće je uspoređivati s najvećim glazbenim hitovima našega doba. A brojne preradbe, adaptacije te mnoga različita umjetnička djela inicirana tom operom, jasno govore kako se radi o posve iznimnom djelu.
MARCELLO MOTTADELLI je odmah poslije završenog studija orgulja i kompozicije na milanskome Konzervatoriju Giuseppe Verdi 1999. godine započeo profesionalnu karijeru kao šef dirigent Simfonijskog orkestra u Bernu i tamošnjem Stadtheatreu. Od 2001. godine redovito kao dirigent gostuje u američkim opernim kazalištima te diljem Europe. Od početka sezone 2018./19. ravnatelj je Opere HNK u Zagrebu.
JOSIP ŠEGO (1974.), studij dirigiranja završio je na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji i odmah poslije diplome u zagrebačkoj je Operi angažiran kao korepetitor, a 2005. dobiva status dirigenta. Ravna mnogim izvedbama opernoga i baletnog repertoara Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.
ARNAUD BERNARD, nakon uspješne violinističke karijere, od 1986. sve više se posvetio opernoj režiji, postavivši do sada 60-ak opernih naslova diljem svijeta.U zagrebačkome HNK na scenu je postavio Puccinijeve Triptih 2008. i La Bohème 2009. i Verdijeve Falstaffa 2009. i Trubadura 2019.
