In memoriam Božidaru AlićuIz kazališta — 03. ožujka 2020.
Božidar Alić, jedan od vrhunskih hrvatskih glumaca, zavidne umjetnčke energije i širokih interesa napustio nas je 2.ožujka.
Rodio se u Zagrebu, 24. prosinca 1954.godine. Od ranog djetinjstva je odlazio u kazalište, a prvi susret s pozornicom je imao 1970.godine, kada je statirao u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu u Verdijevoj operi Aida.
Ubrzo upisuje studij glume na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Diplomirao je 1978.godine i odmah započeo suradnju s zagrebačkim HNK, da bi u stalni angažman zagrebačke nacionalne kuće bio primljen 1979.godine, u kojem je ostao do 1981.
U te nepune tri sezone ostvario je zapažene uloge u predstavama Kamov, smrtopis, Janka Polića Kamova (redatelj Ljubiša Ristić), Majka Courage i njezina djeca Bertolta Brechta (redatelj Tomislav Radić), Gospođa ministarka Branislava Nušića (redatelj Ljubomir Draškić), Zlatni mladić Augusta Cesarca (redatelj Joško Juvančić), Nastavak ili Tako ti je to, moj Dimitrije, Tomislava Durbešića (redatelj Damir Munitić).
Iako je kasnije radio u mnogim teatrima u Hrvatskoj i inozemstvu kao što su DK Gavella, Teatar &TD, Hrvatsko narodno kazalište u Splitu, Theater an der Ruhr u Njemačkoj i drugi, Božidar Alić nije prekinuo veze sa zagrebačkim Hrvatskim narodnim kazalištem, tako da je tijekom devedetih godina prošloga i početkom dvadeset i prvog stoljeća surađivao u nekoliko dramskih i opernih projekata.
Bio je Guslar u operi Mila Gojsalića Jakova Gotovca, Barun Lenbach u djelu Miroslava Krleže U agoniji (redatelj Georgij Paro), Gundulić u projektu Dubravka Ivana Gundulića (redatelj Petar Selem), Redateljica u drami Milka Valenta Gola Europa (redatelj Ivan Leo Lemo) i Schrank u Priči sa zapadne strane Leonarda Bernsteina, Artur Lauretsa i Stephena Sondheima (redatelj Stanislav Moša), zajedničkom projektu Opere, Drame i Baleta Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.
Njegova glumačka energija, vječna zaigranost kombinirana s buntovništvom i ironijom nikoga nije ostavljala ravnodušnim. Alićevo glumačko i umjetničko djelovanje je ostavilo duboki trag u cjelokupnoj hrvatskoj kulturi, a njegova suradnja s Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu je uvelike doprinjela hrvatskome glumištu.
