Ero s onoga svijeta Jakova GotovcaOpera — 28. veljače 2018.
Vječni mladić, kako u novinskim napisima nazivaju domaću komičnu operu Ero s onoga svijeta, najuspješnije i najpopularnije djelo Jakova Gotovca, na repertoaru je bila u srijedu, 28. veljače 2018. Dirigent je Josip Šego. Opera već davno ubrojena među najuspjelije slavenske komične opere, od praizvedbe u zagrebačkome HNK 2. studenoga 1935. gotovo je konstatno sastavni dio zagrebačkoga opernog repertoara i repertoara svih hrvatskih nacionalnih kuća. Predstava je 10. siječnja 2018. izvedena sedamstoti put, a oduševljena publika izvođače je nagradila dugim pljeskom i ovacijama.
U izvedbi sudjeluju Ivica Trubić (Gazda Marko), Dubravka Šeparović Mušović (Doma), Valentina Fijačko Kobić (Đula), Stjepan Franetović (Mića-Ero), Ljubomir Puškarić (Mlinar Sima), Ana Zebić Kostel (Čobanče), Mario Bokun (Momče) te solisti Baleta HNK u Zagrebu uz zbor i orkestar Opere HNK u Zagrebu.
Brojni osvrti o predstavama postavljenim na stranim pozornicama ocjenjuju Eru zaštitnim znakom hrvatske opere, koji prenosi pjesme i plesove svoje domovine u svijet, pri čemu su dramska riječ i glazba idealno spojene. Glazbeni kolorit, bujna orkestracija, živahni ritmovi, pjevne vokalne linije koje neprekinuto teku u uskoj su vezi s iznimnim libretom Milana Begovića prepunim duhovitih i domišljatih stihova. Glavni lik opere i pokretač radnje je Mića, mladić iz bogate seoske obitelji Dalmatinske zagore. Dok pokušava pronaći djevojku s kojom bi se oženio, na majčin se savjet prikazuje kao siromah, kao Ero s onoga svijeta, jer želi biti siguran da ga odabranica Đula iskreno voli. Iako je mnoge prevario, na kraju mu je sve oprošteno i on dobije djevojku koju ljubi. Efektan baletni finale opere, furiozna tempa, svojevrsna je oda pučkom načinu života, u kojem glazba prožeta etnosom dalmatinskoga zaleđa dolazi u prvi plan.
Posljednja inscenacija Ere s onoga svijeta u režiji Krešimira Dolenčića prikazuje se punih 25 godina, od 9. svibnja 1992. kada je bila premijerno izvedena pod ravnanjem Lorisa Voltolinija, u scenografiji Dalibora Laginje, kostimima Inge Kostinčer koje je obnovila Dženisa Pecotić, oblikovanju svjetla Vladimira Kazde, koreografiji Margarete Froman koju je prenio Zvonimir Reljić i scenskome pokretu Ioana Barbua.
