Judita - premijera, glazbena monodrama i izložbaIz kazališta — 28. rujna 2024.
Dugo očekivana premijera opere Judita Frane Paraća u petak, 4. listopada 2024. godine pod ravnanjem dirigenta Ivana Josipa Skendera i u režiji Snježane Banović popratit će se podjednako važnim događajima koji iz različitih rakursa pristupaju građi ove i danas aktualne pripovijesti o subverzivnoj heroini.
U nedjelju u foajeu u 20 sati Ansambl Dialogos i Katarina Livljanić izvest će glazbenu monodramu Judita biblijske pripovijesti renesansne Hrvatske prema tekstu Marka Marulića.
U glazbenom smislu, ovaj je projekt rekonstrukcija, uz korištenje gregorijanskih, beneventanskih i glagoljskih izvora srednjovjekovne Dalmacije, te proučavanje glagoljaškog pjevanja u usmenoj tradiciji. Tekst Judite opstaje bez glazbe, ali njegova metrička struktura odgovara malome broju arhaičnih glagoljskih napjeva koji su se koristili za pripovijedanje u srednjovjekovnoj Dalmaciji, često u kontekstu izrazito emotivnih i dramatičnih pjesama vezanih uz Muku ili obrede Velikog tjedna. Sam tekst upućuje i na tekstove koji se pjevaju u liturgijskim uredima, pa je zadatak rekonstrukcije bio pronaći u srodnim glazbenim izvorima (dalmatinskim i južnotalijanskim) napjeve koji odgovaraju prijedlozima izvornog teksta. U ovom istraživanju bilo je potrebno proučiti najarhaičnije slojeve onoga što se naziva glagoljaškim napjevom. Taj liturgijski repertoar, pjevan na domaćem narodnom jeziku (hrvatskom crkvenoslavenskom), iako je zapravo pripadao rimskom obredu, sačuvan je u rukopisima pisanim glagoljicom, korištenom u srednjovjekovnoj Hrvatskoj. Pisani izvori spominju postojanje ovog pjevanja u Dalmaciji već u 11. stoljeću, u krugovima svećenika koji nisu govorili latinski. Ipak, posebnost glagoljaškoga repertoara, koji se prenosi usmeno, jest njegova opstojnost do danas na nekoliko mjesta uz hrvatsku obalu, na dalmatinskim otocima i u Istri.
U ovoj glazbenoj monodrami Juditu i Holoferna, sa svim personificiranim demonima koji nastanjuju unutarnji svijet njihovih umova, izvodi ženski glas u više uloga i širokog spektra vokalnih nijansi, gusle, lirica i arhaične frule. Oni zajedno grade priču koja se odvija u sve većoj emocionalnoj gustoći, transponirajući ovu drevnu priču, sa svojim snažnim i nostalgičnim dalmatinskim melodijama, u intrigantan kazališni kontekst.
Uoči premijerne izvedbe održat će se izložba naslovljena Judita — jučer, danas, sutra, ukazujući na bezvremensko značenje različitih inkarnacija Judite i na tretman njezina fenomena u više medija.
U ponedjeljak, 30. rujna 2024. u 13 sati u foajeu HNK-a u Zagrebu izložit će se glazbena partitura Paraćeve Judite, kostimografske skice ugledne kostimografkinje Dženise Pecotić izrađene za istoimenu predstavu te scenografske skice u autorstvu svestrana umjetnika Zlatka Kauzlarića Atača.
