Početkom srpnja, za neobično topla vremena, jedan je mladi čovjek predvečer izašao na ulicu iz svoje sobice, koju je unajmio od stanara na adresi S. preulok, i polako, kao da se ne može odlučiti krenuo prema K. mostu. Tako započinje jedan od najvećih romana svjetske književnosti Zločin i kazna Fjodora M. Dostojevskog (1821. − 1881.) iz 1866. godine. Mladi čovjek zove se Raskoljnikov, siromašni bivši student i intelektualac, predstavnik intelektualno-moralnog duha nove generacije. Već i samo njegovo ime označava raskol, ne samo između njega i drugoga, filozofije nove generacije i navika ostarjela društva, već i raskol unutar njega samoga. Unutar toga psihološkog rastrojstva i raskoraka sa stvarnošću, Raskoljnikov će uzeti sjekiru i rasporiti glave stare lihvarice Aljone i njezine nesretne sestre Lizavete i pritom počiniti jedan od najpoznatijih zločina u povijesti književnosti. Ipak, u svijetu u kojem je ljudski život potpuno devalviran i djeluje kao da vrijedi manje od sitnog predmeta, tabakere ili ručnog sata, ubojstvo ipak ne može proći nekažnjeno.
Zločin i kazna kriminalistički je roman gdje su zločin i počinitelj poznati na samome početku. A kazna, iz samog naslova, već je upisana u svakog od nas, kazna gora od robije i kazna brža od prava − krivnja. Zločin i kazna meditacija je o krivnji koja se prelijeva Raskoljnikovim tijelom i podsviješću, o neumornom radu krivnje koju nadilazi racionaliziranje ili osjećaj intelektualne nadmoći, o krivnji koja prodire u snove, koja guši, zapinje u grlu, koja raspiruje vrućice i uzrokuje delirije.
Za Dostojevskoga, krivnja je točka u pojedincu u kojoj se prelamaju grijeh i zločin, Crkva i društvo, gdje se susreću svijest i savjest. U Zločinu i kazni, Raskoljnikov postaje realitet i ontologija krivnje, krivnja u akciji, u pokretu, u životu. Djela Fjodora M. Dostojevskog nude i mogućnost iskupljenja koje je, kao i život, obilježeno izdržavanjem patnje. Jer samo tako, u milosti, može se preživjeti toliko neizdržive muke i toliko beskrajne sreće.
Roman Zločin i kazna Fjodora M. Dostojevskog na scenu Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu postavio je slovenski redatelj Jernej Lorenci.
