GEORGES FEYDEAU, BUBA U UHU
Prijevod: Vladimir Gerić
Redateljica: Snežana Trišić
Dramaturginja: Vesna Kosec-Torjanac
Scenografkinja. Andreja Rondović
Dizajner rasvjete: Tomislav Maglečić
Glazba: Aleksandar Antić i Vladimir Garić
Kostimografkinja: Petra Pavičić
Asistentica kostimografkinje: Žarka Krpan
Koreografkinja: Davorka Čorko Rodeš
Asistentica redateljice: Hana Hegedušić
Inspicijent: Vedran Dervenkar
Šaptačica: Natalija Gligora Gagić
Premijera 15. listopada 2022., Velika scena HNK u Varaždinu, sezona 2022./23.
Predstava traje. 130 minuta bez stanke
Ansambl predstave
Victor – Emanuel Chandebise/Poche: Ljubomir Kerekeš
Camille Chandebise: Karlo Mrkša
Roman Tournel: Marinko Leš
Doktor Finache: Marko Cindrić
Carlos Homenides de Histangua: Robert Plemić
Augustin Ferraillon: Zdenko Brlek
Etienne: Filip Eldan
Rugby: Nikša Eldan
Baptistin: Darko Plovanić
Raymonde Chandebise: Helena Minić Matanić
Lucienne Homenides de Histangua: Dea Presečki
Olympe Ferralion: Gordana Slivka
Antoinette: Elizabeta Brodić
Eugenie/Pjevačica: Hana Hegedušić
GEORGES FEYDEAU
Veliki francuski komediograf (1862., Pariz – 1921., Rueil-Malmaison), nasljednik kralja vodvilja, Eugènea Labichea, pa i Molièrea, napisao je više od četrdeset komedija, od kojih se brojne još uvijek postavljaju na svjetske pozornice. Njegovi komadi bliski su farsi, s nevjerojatnim zapletima, s matematički preciznim brzinom promjenama, bučnom komikom s dozom kritike i apsurda. Likovi imaju pomno razrađene karakterizacije u živom dijalogu i urnebesnim situacijama u koje upadaju. U ljubavnim pustolovinama, bračnim trokutima i nevjerama susrećemo lepezu liječnika, hotelijera, slugu, dobrostojećih muževa i njihovih družica čije nepromišljene postupke izvrgava smijehu. Neke od najpoznatijih komedija: Krojač za dame, Mačak u vreći, Gospon lovac, Pobrinite se za ameliju, Mladoženja Barillon, Buba u uhu…
Buba u uhu, komad u 3 čina, prvi je put izveden 1907. u Parizu uz nezapamćen uspjeh i kod publike i kod kritike. Jedan je kritičar napisao: "To je komad za koji bi valjalo izmisliti novi kvalitativni pridjev: smiješan, zabavan, komičan, vragometan, vrtoglav; sve to, pa i mnogo više."
Radnja prikazuje kako Raymonde Chandebise postaje uvjerena kako njen suprug Victor Emanuel ne može vršiti bračne dužnosti zbog nevjere te to nastoji provjeriti tako što mu podmetne lažno ljubavno pismo nepoznate žene, što izaziva niz kaotičnih nesporazuma. Predstavnici visokog društva, pa i njihova posluga, svoj opsceni život vode u hotelu „Kod vragolaste mace“. U nezamislivim situacijama pojačava se napetost do samog kraja, urnebesna zbrka u kojoj padaju maske, a sve zbog – „bube u uhu“.
Snežana Trišić rođena je 1981. u Beogradu. Kazališnu i radio režiju diplomirala je 2009. na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu, u klasi profesora Nikole Jevtića i Alise Stojanović, predstavom Samoudica, Aleksandra Radivojevića, u Ateljeu 212. Od 2013. je stalno zaposlena redateljica Narodnog pozorišta Subotica do 2015. godine. Od 2015. godine, u početku kao asistentica, a danas kao docentica, red. prof. Ivanom Vujić, vodi klasu kazalšne režije na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu. Doktorirala je kazališnu režiju 2021. godine na FDU doktorskom disertacijom Istraživanje fenomena apsurda u kreiranju rediteljskog postupka u savremenom pozorištu. Od 2022. godine obavlja dužnost šefice Katedre za pozorišnu i radio režiju na Fakultetu dramskih umetnosti. Režirala brojne predstave koje su nagrađivane za režiju ili kao predstave u cjelini.
Riječ redateljice:
U postavci Feydeauovog komada Buba u uhu, tražila sam komična sredstva koja izoštravaju anomalije i raskrinkavaju lažne vrijednosti suvremenog društva. Naša Buba u uhu ismijava ljudsku glupost i otkriva koliko je sveprisutna i svakodnevna. Glupost je fenomen koji svakodnevno obrće svijet naopačke i vrti ga unazad, a kod Feydeaua se ta glupost razmnožava kao neka pošast po spavaćim i hotelskim sobama, u kancelarijama i korporacijama. U predstavi istražujemo krajnosti toga koliko čovjek može biti glup i smiješan u ljubavi, poroku, strasti ili ljubomori.
Zaplet komada naizgled se bavi zabunom u bračnim prevarama ali kroz to razotkrivamo svet interesnih i instant odnosa, koji je utemeljen na neoliberalnom kapitalizmu i njegovim lažnim vrijednostima, a to su prije svega: brak i obitelj, kapital, korporativna logika i impotentna ili frigidna moć iza kojih se kriju lascivna, nastrana i perverzna poročnost, društvena raslojenost, podjela na gospodare i sluge – radnike. U predstavi suprotstavljam ta dva sloja, s jedne strane tu su uspješni, dobrostojeći i u društvu veoma visoko pozicionirani i ugledni građani, elita, blazirani neokonzervativci, a s druge je društvo s margine koje preživljava zahvaljujući suludim porocima ovih prvih. Feydeau nije slučajno napisao da je glavni lik Victor-Emanuel Chandebise direktor kompanije za životno osiguranje, kompanije koja osigurava, život, obitelj, imovinu, bračne partnere, i sl. Dakle, sve ono što su statusni simboli i vrijednosti visokog društva, a zatim tog istog imućnog i uglednog direktora Chandebisea stavlja u poziciju hotelskog sluge, pijanca Pocha, radnika u hotelu za ljubavnike i klijentelu nastranih sklonosti. Pijanac Poche, otpad s margine društva, paradigma je za onu grupu likova iz literature i filma koje znamo kao luzere, skitnice, lude, dangube. Ali taj Poche je slika i prilika ovog svijeta i ona karika u priči koja svojom pojavom proizvodi zabunu i svjesno ili nesvjesno raskrinkava taj svijet i njegove mane. Raymonde Chandebise, prva dama ovog komada s takvim gordim gnušanjem opiše svojoj prijateljici navedeni hotel Vragolasta maca kao neki ''alžirski bordel'', pa to naizgled prijateljsko ćaskanje sasvim jasno otkriva gdje rastu klice kolonizatorskog duha i kako se među nama lako i svakodnevno razmnožava sveopća glupost svijeta.
Snežana Trišić
