Amadeus
Glazbena pseudobiografska komična drama o jednom od najslavnijih skladatelja svih vremena
Peter Shaffer (1926. – 2016.), engleski dramatičar, scenarist i romanopisac s brojnim prestižnim nagradama, pokazao se kao majstor karakterizacije likova, odličnih dijaloga i sjajnih dramskih situacija u svojoj najpoznatijoj drami Amadeus u kojoj sažima povijesne okolnosti i precizno oslikava psihološke profile protagonista. Drama je napisana u stilu retrospektivne dramaturgije, što omogućava širokopoteznu epohalnu režiju i izvanredne glumačke izvedbe.
Amadeus je praizveden 1979. godine, a svjetsku slavu drama je postigla zahvaljujući istoimenom filmu Miloša Formana iz 1984. godine. Amadeus se temelji na izmišljenoj pripovijesti (mitu) o životu i međusobnom rivalstvu skladatelja Wolfganga Amadeusa Mozarta (1756. – 1791.) i Antonija Salierija (1750. – 1825.). Shaffer je nadahnuće pronašao u kratkoj drami Mozart i Salieri Aleksandra S. Puškina iz 1830. godine, koju je 1897. godine iskoristio skladatelj Nikolaj Rimski-Korsakov kao libreto za istoimenu operu. Dokumentarna povijesna činjenica pokazuje, naravno, drukčiju prirodu odnosa između dvojice skladatelja, no priče i glasine o sumnjivim okolnostima Mozartove smrti (pretpostavljalo se da je bio otrovan), a posebno o njegovoj božanskoj glazbenoj nadarenosti, postale su u doba romantizma, koje je obožavalo pojam genija, mit (danas bismo rekli teorija zavjere) i kao takve su idealan materijal za Shafferovu dramsku obradu.
U dramu nas uvodi pripovjedač, umorni starac Salieri, koji nas uz svoja sjećanja na Mozarta vodi radnjom. Salieri je u svom obraćanju publici dirljivo iskren, čime autor otkriva njegovu osobnu tjeskobu, zapravo tragediju. Odnos prema Mozartu nije jednostran (Mozart nije prikazan samo kao njegova žrtva). Paralelno se odvija samostalna priča o teškom svakodnevnom životu Mozarta i njegove supruge Constanze. Prizori se filmski prepliću i dramaturški povezuju, a nadopunjuju se prikazima povijesnih okolnosti toga vremena. U dramu su neposredno uključena neka velika Mozartova djela: Otmica iz Saraja, Figarov pir, Don Giovanni, Čarobna frula i Rekvijem. Salieri se konačno obračunava sa svojim životom i s Bogom, neizmjerno mu zamjerajući što je Mozartu, kao bezvrijednu čovjeku, podario takav glazbeni genij dok njemu, kao kreposnom čovjeku, nije, ili još gore, dao mu je sposobnost da razumije genijalnost Mozartove glazbe a da je sâm ne može stvarati.
U svojim mladenačkim godinama, Salieri je obožavao Mozartovu glazbu i htio ga je osobno upoznati. No, kada se to dogodi, potpuno je zgrožen Mozartovom pojavom. Salieri se s Mozartom i njegovom ženom zbližava kako bi mogao utjecati na razvoj Mozartove karijere na bečkom dvoru jer mu nikako nije drago što je Mozarta pod zaštitu uzeo car Josip II. i time mu omogućio umjetnički procvat. Slijede različite intrige do one konačne, kada Salieri noću, kao mračna sjena, posjećuje umirućeg Mozarta koji sklada Rekvijem.
Dramu je režirao umjetnički ravnatelj mariborske Drame Aleksandar Popovski, čije režije odlikuje filmska slikovitost u prikazivanju dramskih situacija i duboka karakterizacija dramskih likova.
Prevoditelj Branko Gradišnik
Redatelj Aleksandar Popovski
Scenograf Vanja Magić
Likovna oblikovateljica Monika Milas
Kostimografkinja Marita Ćopo
Koreografkinja Rosana Hribar
Asistent redatelja Luka Marcen
Tehnički savjetnik Jože Šnuderl
Lektorica Metka Damjan
Oblikovatelj svjetla Sašo Bekafigo
Asistentica kostimografkinje Mia Popovska
Ansambl predstave
Aleš Valič
Žan Koprivnik
Julija Klavžar
Davor Herga
Matija Stipanič
Matevž Biber
Katarina Barbara Krnjak
Sofia Ticchi
Tina Rojko
Eva Mlakar Poštrak
Boris Cavazza
Foto: Peter Giodani/SNG Maribor
