Novi baletni projekt u koprodukciji međunarodnog festivala Muzički biennale Zagreb i HNK-a u Zagrebu svoje je ishodište pronašao u Muzeju prekinutih veza koji izlaže predmete ostale nakon ljubavnih prekida. Nakon međunarodnoga javnog natječaja za radove na temu prekinutih veza, Muzički biennale Zagreb pozvao je skladatelje, a zagrebački Balet koreografe koji su se prvi put međusobno susreli, a povezale su ih teme rastanka, raspada i rasapa. Tako su nastala nova glazbena i koreografska djela, spojena u triple-bill balet koji publici nudi inovativan pristup suvremenom baletu i glazbi.
Rafał Ryterski – Alessandro Giaquinto: The Most Familiar Stranger
U prvom djelu The Most Familiar Stranger skladatelj Rafał Ryterski i koreograf Alessandro Giaquinto istražuju pojam stranoga. Kada se odnosi raspadnu, nastaje otuđenost. Ono što smo nekoć smatrali poznatim nepovratno se mijenja. Ljudi koji su nam nekad bili bliski postaju stranci, a mjesta koja smo zvali domom više nam nisu poznata. Otuđenost pomiče postojeće odnose među ljudima i stvara nove. Udaljenost je sad oživotvorena, gotovo opipljiva – poput izmišljenih zidova između njih i nas ili čak unutar nas samih.
Ivan Končić – Pett Clausen-Knight: Flicker Out
Spoj glazbe Ivana Končića i koreografije britanskog dvojca Pett Clausen-Knight Dancea donosi nam djelo Flicker Out koje u središte stavlja kratak trenutak prije konačnosti – krhak prag koji označava sâm trenutak završetka, trenutak u kojemu se radost i žalovanje stapaju u prolaznu naletu vodeći prema neizbježnosti emocionalnog razrješenja. Flicker Out proteže trenutak u kojemu se odjeci sjećanja transformiraju u međusobne svjetove, dok se posljednji izboji ljubavi i gubitka sudaraju u brzom nizu, ostavljajući iza sebe ono što je nekad bilo uokvireno u ostatcima svjetla.
Veronika Reutz Drobnić – Takuya Sumitomo: Black Puzzle – Still, I Rise
Mlada skladateljica Veronika Reutz Drobnić i Takuya Sumitomo, prvak Baleta HNK-a u Zagrebu, sada u ulozi koreografa, zajedno su osmislili djelo koje metaforom crne slagalice progovara o odnosu između pojedinca i društva. U središtu je odnos između Hakua i društva, a istodobno se istražuje njegov unutarnji sukob s vlastitim mislima i njegov put prema samospoznaji. Haku je raskinuo svoj odnos s društvom i otuđio se od njega. Suočava se sa svojih stotinu misli od kojih je svaka dio njegova identiteta. Protagonist ove priče nastoji ponovno sastaviti dijelove svoje slagalice u potrazi za osobnim pomirenjem i svojim mjestom u društvu.
