GOSPOĐA BOVARY
Dramski balet prema motivima istoimena romana Gustavea Flauberta
Praizvedba 25. lipnja 2022.
Predviđeno trajanje: 88 minuta bez stanke
O predstavi
Bila je zaljubljena u sve romane, bila je junakinja svih komada, val svih knjiga poezije….(G. Flaubert)
Iznimna baletna umjetnica i koreografkinja Valentina Turcu nominirana 2015. za prestižnu Nagradu Kyoto, u svojoj je blistavoj karijeri ostvarila 139 scenskih djela; baletnih, dramskih i opernih predstava, a njezini baleti gostuju diljem svijeta.
Djela Valentine Turcu kritičari opisuju kao senzacionalno emocionalno iskustvo puno vizionarskih ideja jedinstvene senzualnosti, njezin osjećaj za kazalište smatraju suptilnim, snažnim, svježim, inovativnim i iznenađujućim, a preciznost jedinstvena stila u njezinom intenzivnom koreografskom rukopisu visoko estetskim.
Neiscrpan izvor koreografskoga nadahnuća Turcu pronalazi u raznim velikim narativima našega vremena. Zahvaljujući njezinu glazbenom perfekcionizmu, snažna utjecaja i integriteta, s pravom je se može ocijeniti kao plodnu umjetnicu koja je u najvećoj mjeri iznova osmislila veliki žanr dramskoga baleta. Njezin uvjerljiv etički kozmopolitizam predstavlja najdublja psihološka stanja i vječne dileme ljudske civilizacije.
Umjetnica hrvatskoga porijekla školovana za klasični balet, učila je i kod velikoga majstora Mauricea Béjarta te nastavila plesati u njegovom baletnom kazalištu.
Koreografirala je predstave u širokom rasponu; od klasičnoga narativa do avangarde, od velikih produkcija do pojedinačnih koreografskih djela za gala koncerte te režirala nekoliko klasičnih kazališnih predstava. Carmen, Hamlet, Romeo i Julija, Peer Gynt, Majstor i Margarita, Ana Karenjina, Opasne veze, La bohème, Oluja, Smrt u Veneciji, Krvava svadba, Tramvaj zvan čežnja, Evgenij Onjegin, Don Juan, Dama s kamelijama, samo su neki od naslova koji se ističu u njenu opsežnom opusu.
Osim koreografije bavi se režijom, dramaturgijom i odabirom glazbenih predložaka za svoja djela, za što je dobila brojne nagrade; među ostalim i brončanu medalju Svjetskoga plesnog natjecanja 2002. u japanskoj Nagoji, nagradu za najinovativniju koreografiju na Slovenskome plesnom natjecanju 2007., nagradu Slovenskoga baletnog udruženja 2008. za rad na području baleta, opere i drame. U obrazloženju žirija stoji: Svladavanjem plesno-kazališnih izričaja i dubinskim interpretacijama dostiže najviši stupanj scenske zrelosti i osviještenosti. Svojom karizmatičnom osobnošću obogaćuje naše pozornice, a njezin plesni izričaj otvara nove dimenzije u razumijevanju plesne umjetnosti.
Za balet Romeo i Julija Sergeja Prokofjeva ostvaren s Baletom mariborskoga SNG-a 2012. godine nagrađena je Slovenskom državnom nagradom za iznimna redateljska i koreografska ostvarenja. Ista je predstava s velikim uspjehom izvedena u Rigi 2014. i Vilniusu 2015. Balet Evgenij Onjegin, izveden u Slovenskom narodnom gledalištu Maribor 2016., nagrađen je Glazerovom nagradom 2017., a časopis Dance Europe proglasio je predstavu jednom od pet najboljih europskih premijera 2016. godine.
Posljednjih godina Valentina Turcu često surađuje s Kazalištem u Augsburgu, Latvijskim nacionalnim baletom, Nacionalnim baletom u Brnu, francuskom Opéra-Théâtre de Metz Métropole, Hrvatskim narodnim kazalištem u Splitu i Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu, dok ostale suradnje uključuju Festival Ljubljana i Dubrovačke ljetne igre, gdje je njezin rad 2016. nagrađen prestižnom nagradom Orlando.
Proglašena je autoricom čiji su radovi ostvarili prekretnicu u kvaliteti klasičnoga baletnog izričaja te je 2018. nagrađena Prešernovom nagradom, najvećim slovenskim priznanjem umjetnicima. Njezinu istaknutu kreaciju baletne uspješnice Smrt u Veneciji, ostvarenu u Baletu zagrebačkoga HNK, londonski je Dance Europe Magazine proglasio najboljom produkcijom u 2018. godini, a dobila je i Nagradu hrvatskog glumišta kao najbolja koreografkinja, a predstava je proglašena najboljom baletnom produkcijom u Hrvatskoj 2019. godine.
U Nacionalnom baletu u Brnu 2020. je s velikim uspjehom kreirala vlastitu verziju Dame s kamelijama. Kreacija baleta Gospođa Bovary prema slavnome Flaubertovu književnom predlošku u Baletu HNK u Zagrebu njezin je 140. premijerni naslov.
NAGRADE
1999. Nagrada za najbolju plesnu produkciju Slovenskoga udruženja baletnih umjetnika
2002. Brončana medalja na Svjetskome plesnom natjecanju u Nagoji, Japan
2007. Nagrada TEMSIG za najinovativniju koreografiju, Rosemary
2008. Nagrada Slovenskoga udruženja baletnih umjetnika za umjetnički rad u baletu, operi i drami. U obrazloženju stoji: "Svladavanjem kazališno-plesnog izraza i korištenjem jakih interpretacija, Valentina je dosegnula najvišu razinu zrelosti i svjesnosti, obogaćujući naše pozornice svojom karizmatičnom osobnošću. Njezin tjelesni izraz otvorio je potpuno nove dimenzije u razumijevanju umjetnosti plesa."
2013. Prestižna nagrada Pia in Pino Mlakar za iznimno redateljsko i koreografsko ostvarenje u baletu Romeo i Julija Prokofjeva, koji je označen prekretnicom u kvaliteti i izrazu današnje baletne umjetnosti
2015. Nominacija za nagradu Kyoto, obrazloženje: Nositeljica inovacije u plesnome teatru, koja
umjetničkom predanošću i skomnošću, jedinstvenim i orginalnim pristupom povezuje klasično i suvremeno, rušeći granice između pisane riječi i pokreta te šaljući važnu poruku čovječanstvu.
2015. Godišnja nagrada Latvije za nabolju baletnu produkciju; Romeo i Julija Prokofjeva
2016. Nagrada Orlando na Dubrovačkim ljetnim igrama za najviše umjetničko ostvarenje na polju plesa
2017. Nagrada Glazer Charter za novo baletno djelo; Evgenij Onjegin prema motivima istoimena Puškinova romana
2018. Prešernova nagrada za umjetničko i koreografsko dostignuće u dramskome baletu Evgenij Onjegin
2019. Nagrada hrvatskog glumišta za najbolju koreografiju i najbolju baletnu predstavu Smrt u Veneciji, prema motivima istoimene novele Thomasa Manna na glazbu Gustava Mahlera
