Carmen i Arležanka (L’Arlésienne) dva su baleta koje je veliki francuski koreograf Roland Petit kreirao na glazbu Georgesa Bizeta. Petit i njegova trupa Les Ballets de Paris praizveli su Carmen, balet zasnovan na slavnoj Bizetovoj operi iz 1875., u Prince’s Theatreu u Londonu 1949., a nakon »skandalozne i briljantne« praizvedbe ubrzo je ušao na repertoar baletnih trupa diljem svijeta s više od pet tisuća izvedbi. Ovaj balet od pet scena predstavlja upečatljivu mješavinu motiva klasičnog baleta, španjolskih plesova, pantomime i novostvorenih dramatičnih plesnih pokreta. Libreto se temelji na noveli Prospera Mériméea iz 1845. koja je bila i predložak libreta Bizetove opere, glazbu iz Bizetove opere za potrebe ovog baleta aranžirao je i reorkestrirao Tommy Desserre, a kostime i scenografiju kreirao je Antoni Clavé. Radnja se odvija u Španjolskoj, u gradu Sevilli i okolnim planinama, oko 1820. godine za vrijeme koride. Pratimo dio života i ljubavnih nedaća lijepe djevojke Ciganke Carmen, kroz dramatičnu i romantičnu priču s primjesama surova realizma o ljubavnome trokutu Carmen, vojnika Don Josea i toreadora Escamilla.
Na praizvedbi je ulogu Don Joséa izveo sam koreograf Roland Petit, dok je ulogu Carmen s puno energije i karizme odigrala njegova buduća supruga Zizi Jeanmaire. Publika HNK-a u Zagrebu, koja je balet Carmen upoznala u verziji Rodiona Ščedrina (1975., 1979. i 1999. u koreografijama Miljenka Vikića), prvi će ga put vidjeti u cjelovitoj kultnoj koreografiji Rolanda Petita (dio baleta izveden je prošle godine na baletnom gala koncertu).
Arležanka (L’Arlésienne) je jednočinski balet koji je Roland Petit kreirao 1974. prema noveli i drami Alphonsea Daudeta za Ballet National de Marseille i skladbama Suita br. 1. i 2. Georgesa Bizeta, izvorno nastalima kao scenska glazba za Daudetovu dramu praizvedenu u Parizu u Théâtre du Vaudeville 1872. godine. Frédéri, mladić u Provansi na jugu Francuske, postao je opsjednut ženom koju je vidio u gradu Arlesu. Njegov odnos s dogovorenom zaručnicom Vivette zbog toga dolazi u krizu, a zaljubljenost u neznanku proganja ga i dovodi do ludila.
Ovo je prvi put da se u Zagrebu postavlja neko djelo Rolanda Petita, jednog od koreografa koji su obilježili 20. stoljeće.
